Sažetak
Otočnu kuću ili stan koji namjeravate koristiti i izvan sezone procjenjujete prema tome kako funkcionira u studenom, a ne u kolovozu: pristup, voda, odvodnja, grijanje i pravni status parcele važniji su od pogleda. Porez na nekretnine ne plaća se na nekretninu koja služi za stalno stanovanje, ali prijava prebivališta to sama po sebi ne dokazuje. Morska obala i pojas kopna uz more pomorsko su dobro, na kojem se ne može steći vlasništvo. Za najam stana turistima u višestambenoj zgradi potrebna je suglasnost suvlasnika, a samostojeća kuća s jednim vlasnikom nije zgrada na koju se to pravilo odnosi.
Ključne činjenice
- Otočnu nekretninu za cijelu godinu najbolje je razgledati izvan sezone
- Prilaz kući i priključci na vodu, odvodnju i struju provjeravaju se prije ponude
- Na pomorskom dobru ne može se steći vlasništvo ni drugo stvarno pravo
- Stalno stanovanje oslobađa od poreza na nekretnine, ali se mora dokazati
- Kratkoročni najam stana u višestambenoj zgradi traži suglasnost suvlasnika
- Zemljišnoknjižno stanje provjerava se prije svake uplate
Život na otoku izvan sezone traži drukčiju nekretninu od one koju ste zamislili na ljetnom odmoru. Kad se mjesto svede na stalne stanovnike, do izražaja dolazi ono što se u kolovozu ne primjećuje: kako se do kuće dolazi po buri, odakle dolazi voda, kamo odlazi otpadna voda i koliko stoji grijanje kamenih zidova kroz dugu, vlažnu zimu.
Ovaj članak nije vodič kroz otočne plaže, nego kroz odluku o kupnji i vlasništvu. Prolazimo pitanja koja kupac otočne nekretnine za cjelogodišnje korištenje treba postaviti prije potpisa — od prijevoza i infrastrukture do pomorskog dobra, poreza na nekretnine i pravila o iznajmljivanju. Pravne i porezne tvrdnje provjerene su u službenim izvorima na dan objave, a ono što ovisi o Vašem slučaju provjerite kod nadležnog tijela na dan kupnje.
Život na otoku izvan sezone: što se mijenja za vlasnika nekretnine
Kupac kuće za odmor i kupac doma za cijelu godinu gledaju istu nekretninu, ali postavljaju različita pitanja. Prvome je važno da kuća bude lijepa i prozračna u srpnju. Drugome mora biti suha u siječnju, dostupna kad puše jugo i dovoljno blizu svakodnevnih potreba da život ne ovisi o jednoj vožnji tjedno.
Zato je izbor mjesta na otoku jednako važan kao izbor same kuće. Neka naselja imaju stalne stanovnike i otvorene trgovine kroz cijelu godinu, druga se nakon sezone gotovo isprazne. Udaljenost do trgovine, ljekarne i ambulante koje rade zimi za kupca koji ondje namjerava živjeti svakodnevno je praktično pitanje.
Sama kuća također se mijenja s godišnjim dobom. Kameni zidovi koji ljeti hlade zimi mogu zadržavati vlagu, a sol i vjetar troše stolariju, krov i fasadu brže nego u unutrašnjosti. Pogledajte čime se kuća grije, je li izvor grijanja primjeren stalnom boravku i postoje li tragovi vlage u kutovima, oko prozora i pri dnu zidova. Za pouzdaniju procjenu konstrukcije, izolacije i instalacija potreban je ovlašteni inženjer ili arhitekt.
Profesionalni savjet: zakažite razgled između studenog i ožujka, po mogućnosti po lošem vremenu, i pitajte susjede koliko kuća u ulici ima ukućane i zimi.
Pristup i prijevoz: trajekt, katamaran i put do kuće
Na otoku je prijevoz s kopna dio troška i dio rasporeda. Red plovidbe izvan sezone može izgledati drukčije od ljetnog, pa prije kupnje provjerite zimske polaske prema luci koja Vam je najbliža i koliko traje put od luke do kuće. Ako dio godine radite na kopnu ili često putujete, ta brojka svakodnevno utječe na kvalitetu života.Jednako je važan zadnji dio puta. Kuća u starom dijelu mjesta može biti dostupna samo pješice, uskom ulicom ili stubama, što ljeti djeluje šarmantno, a zimi znači nošenje namirnica, drva ili građevinskog materijala po kiši. Pogledajte gdje se parkira, može li dostavno vozilo prići i kako izgleda put kad je podloga mokra.
Provjerite i pravnu stranu prilaza. Vodi li do kuće javni put ili se prolazi preko tuđe čestice? Ako je pristup osiguran pravom prolaza, pogledajte je li to pravo vidljivo u zemljišnoj knjizi i što točno obuhvaća. Na to pitanje ne odgovara oglas ni dogovor sa susjedom na riječ, nego zemljišnoknjižni izvadak i, kad je situacija nejasna, odvjetnik.
Profesionalni savjet: prije ponude prođite cijeli put od luke do ulaznih vrata i u zemljišnoknjižnom izvatku pronađite kako je pravno riješen prilaz kući.
Voda, odvodnja i struja: cisterna za vodu, septička jama i priključci
Infrastruktura je stavka koju ljetni posjetitelj rijetko primijeti, a stalni stanovnik osjeti svaki mjesec. Prvo pitanje glasi: je li kuća priključena na javni vodovod i na sustav javne odvodnje? Ako nije, opskrba vodom i odvodnja riješene su drukčije, primjerice cisternom za vodu i septičkom ili sabirnom jamom.
Takvo rješenje samo po sebi nije razlog za odustajanje, ali mijenja računicu. Kod cisterne pitajte koliki je kapacitet, kako se puni, kad je posljednji put čišćena i je li ispravna. Kod jame pitajte tko je prazni, koliko često i po kojoj cijeni. Kod plana priključenja na javnu mrežu pitajte lokalnog isporučitelja vodnih usluga postoji li ona u Vašoj ulici i koji su uvjeti, jer o tome ovisi i buduća vrijednost nekretnine.
Struja je posebna tema za zimu. Ako ćete se grijati toplinskom crpkom ili električnim uređajima, provjerite priključnu snagu i stanje instalacija. Za rad na daljinu provjerite i kakva je dostupna internetska veza na samoj adresi, ne samo u mjestu.
Najpouzdaniji uvid daju računi. Dvanaest mjeseci računa za struju i vodu otkriva je li netko u kući stvarno živio zimi i koliko to stoji.
Profesionalni savjet: zatražite od prodavatelja račune za struju i vodu za posljednjih dvanaest mjeseci te dogovorite pregled cisterne i jame sa stručnjakom prije nego što potpišete predugovor.
Kuća uz more: pomorsko dobro i zemljišna knjiga
Ako kupujete kuću blizu mora, morate znati gdje prestaje privatna parcela. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) u članku 5. propisuje da je pomorsko dobro izvan pravnog prometa i da se na njemu ne može steći pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, a pravni poslovi sklopljeni suprotno toj zabrani ništetni su (članak 4. stavak 5.).Prema članku 6. istog zakona, pomorsko dobro uključuje morsku obalu i kopneni dio uz more, koji je širok najmanje šest metara od crte srednjih viših visokih voda, mjereno vodoravno. U praksi to znači da terasa, mol ili plaža ispred kuće ne mogu biti Vaše vlasništvo samo zato što ih je prodavatelj godinama koristio.
Za kupca je posebno važan stavak 4. članka 5.: u odnosu na nekretninu koja je pomorsko dobro nitko se ne može pozivati na zaštitu povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige. Inače izvadci iz zemljišne knjige, prema portalu gov.hr, uživaju javnu vjeru. Kod parcele uz more taj oslonac zato nije potpun i upis na ime prodavatelja ne znači automatski sigurnost.Uz to provjerite i ostatak pravnog statusa: odgovara li stanje u katastru stanju u zemljišnoj knjizi, je li kuća izgrađena ili ozakonjena u skladu s propisima te postoje li tereti. O tim temama više pišemo u člancima o razlici između gruntovnice i katastra i o legalizaciji objekata.
Profesionalni savjet: kod parcele uz more zamolite odvjetnika da prije potpisa utvrdi je li granica pomorskog dobra određena i dira li ona u česticu koju kupujete.
Stalno stanovanje na otoku i porez na nekretnine
Porez na nekretnine uređen je Zakonom o lokalnim porezima (NN 115/16, 101/17, 114/22, 114/23, 152/24). Prema izmjenama objavljenima u NN 152/24 plaća se godišnje od 0,60 do 8,00 eura po m² korisne površine, a visinu u tom rasponu određuje grad ili općina svojom odlukom. Ako odluke nema, porez iznosi 0,60 eura po m². Za otočnu nekretninu mjerodavna je odluka općine ili grada na otoku, pa iznos za tekuću godinu provjerite u njihovoj važećoj odluci.
Za kupca koji se seli na otok ključno je izuzeće. Porez se ne plaća na nekretninu koja služi za stalno stanovanje ni na onu koja je iznajmljena na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci u godini. Izuzeta je i nekretnina koja domaćinu, određenom prema propisu o ugostiteljskoj djelatnosti, služi za stalno stanovanje — prema Poreznoj upravi, domaćin koji u dijelu kuće stalno živi, a ostatak iznajmljuje, nije obveznik tog poreza za tu nekretninu.
Stalno stanovanje se dokazuje. Zakon izričito kaže da se ono ne smatra dokazanim samom prijavom prebivališta te da porezno tijelo može prikupljati podatke od osoba koje raspolažu podacima o korištenju infrastrukture. Potrošnja struje i vode kroz zimu zato postaje i porezno pitanje, ne samo pitanje udobnosti.
Zakon izuzima i nekretninu kojoj je onemogućena stambena namjena, a to se utvrđuje prema postojanju infrastrukture ili opreme koja zamjenjuje priključak. Teret dokaza je na vlasniku, što je bitno ako kupujete ruševnu kamenu kuću bez priključaka.
Profesionalni savjet: prije kupnje pitajte poreznu službu općine na otoku koliki je porez za Vašu nekretninu i kako dokazujete stalno stanovanje, a od prvog dana čuvajte račune i ugovore koji to potvrđuju.
Iznajmljivanje ljeti: stan u zgradi ili samostojeća kuća
Ako planirate na otoku živjeti izvan sezone, a ljeti dio prostora iznajmljivati, vrsta nekretnine mijenja pravila. Zakon o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24, 47/26, ispravak) u članku 34. propisuje da je za kratkoročni najam stana, odnosno najam kraći od 30 dana, potrebna prethodna pisana suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika, uz suglasnost svih suvlasnika čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče sa stanom. Suglasnost se daje na najmanje pet godina i veže svakog budućeg vlasnika stana.
Vlasnici čiji su se stanovi koristili za kratkoročni najam na dan stupanja Zakona na snagu, 1. siječnja 2025., imaju pet godina da pribave suglasnost (članak 63.). Ustavni sud je odlukom U-I-411/2025 od 31. ožujka 2026. (NN 41/2026) odbio zahtjev za ocjenu ustavnosti članaka 33., 34. i 63. Međuvlasničkim ugovorom može se odrediti i dvostruko veća pričuva za stanove u kratkoročnom najmu (članak 28.).
Zakon se primjenjuje na višestambene zgrade, koje imaju najmanje četiri stana, na stambeno-poslovne zgrade s najmanje tri stana i jednim poslovnim prostorom te na poslovne zgrade i blokovske garaže. Samostojeća kuća s jednim vlasnikom nije takva zgrada, pa se pravilo o suglasnosti suvlasnika na nju ne odnosi. Ostale uvjete za iznajmljivanje turistima provjerite kod nadležnog ureda. Imajte na umu i porez: nekretnina koja se koristi za kratkoročni najam, a ne služi za stalno stanovanje, podliježe porezu na nekretnine. Više o tome pročitajte u našem vodiču za kratkoročni najam.
Profesionalni savjet: ako kupujete stan u otočnoj zgradi s namjerom ljetnog najma, prije ponude provjerite postoji li već suglasnost suvlasnika i razgovarajte sa susjedima iz graničnih stanova.
Kako Vam Regent može pomoći
Regent posreduje pri kupnji, prodaji i najmu stambenih i poslovnih nekretnina te novogradnje diljem Hrvatske i pomaže kupcima pronaći nekretninu koja odgovara načinu na koji je namjeravaju koristiti. Prije svake uplate možemo Vam pomoći provjeriti pravni status nekretnine, odnosno zemljišnoknjižno stanje i terete, a za ono što ne radimo upućujemo Vas na pravu osobu: javnog bilježnika, odvjetnika, ovlaštenog inženjera ili arhitekta i poreznog savjetnika. Radimo i sa stranim kupcima. Ako razmišljate o kući ili stanu na otoku za cijelu godinu, javite nam se i pogledajte nekretnine u ponudi.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Plaća li se porez na nekretnine na otočnu kuću u kojoj živim cijele godine?
Ne, porez na nekretnine ne plaća se na nekretninu koja služi za stalno stanovanje. Stalno stanovanje morate na poziv poreznog tijela dokazati, a sama prijava prebivališta za to nije dovoljna. Račune i ugovore koji potvrđuju stvarni život u kući zato čuvajte.
Koliko iznosi porez na nekretnine na otoku?
Iznos određuje općina ili grad na otoku, u zakonskom rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m² korisne površine godišnje. Ako lokalna jedinica nije donijela odluku, porez iznosi 0,60 eura po m². Točan iznos za tekuću godinu provjerite u važećoj odluci općine ili grada.
Mogu li kupiti dio obale ispred kuće?
Ne, morska obala i kopneni pojas uz more dio su pomorskog dobra, na kojem se ne može steći vlasništvo ni drugo stvarno pravo. Pravni poslovi sklopljeni protivno toj zabrani ništetni su. Za pomorsko dobro ne vrijedi ni zaštita povjerenja u zemljišnu knjigu.
Treba li mi suglasnost susjeda za ljetni najam samostojeće kuće?
Pravilo o suglasnosti suvlasnika iz članka 34. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada ne odnosi se na samostojeću kuću s jednim vlasnikom. Zakon se primjenjuje na višestambene i stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i blokovske garaže. Ostale uvjete za iznajmljivanje turistima provjerite kod nadležnog ureda.
Mogu li kupiti kuću koja nije priključena na javni vodovod?
Da, ali prije kupnje provjerite kako se kuća opskrbljuje vodom i kamo odlazi otpadna voda. Pregledajte cisternu i jamu sa stručnjakom i pitajte lokalnog isporučitelja vodnih usluga postoji li mogućnost priključka. O tome ovise trošak života i vrijednost nekretnine.
Trebam li uz agenciju još nekog stručnjaka?
Da, za pravna, porezna i građevinska pitanja potrebni su Vam odgovarajući stručnjaci. Odvjetnik ili javni bilježnik pokriva ugovor i pravni status, porezni savjetnik porezne posljedice, a ovlašteni inženjer ili arhitekt stanje kuće.
Preporučeno
- Život u Opatiji zimi: dom za cjelogodišnje stanovanje na Kvarneru
- Kupnja kamene istarske ili dalmatinske kuće za obnovu
- Pregled nekretnine prije kupnje: pravna provjera, tehnička procjena i primopredaja
- E-izvadak zemljišne knjige: kako ga zatražiti online





