Sažetak
Godišnji trošak vlasništva nekretnine u Hrvatskoj čine porez na nekretnine, komunalna naknada, zajednička pričuva u zgradi te režije i održavanje. Prve tri stavke proizlaze iz zakona i odluka lokalne samouprave, a četvrta ovisi o potrošnji i stanju nekretnine. Porez na nekretnine ne plaćate za dom u kojem stalno živite niti za nekretninu koju ste dali u najam za stalno stanovanje na najmanje 10 mjeseci. Točan iznos za konkretnu nekretninu provjerite u odlukama grada ili općine i u rješenjima nadležnih tijela, na dan kupnje.
Ključne činjenice
- Godišnji trošak vlasništva čine porez na nekretnine, komunalna naknada, pričuva te režije i održavanje
- Porez na nekretnine iznosi od 0,60 do 8,00 eura po m² korisne površine godišnje, a točnu stopu određuje grad ili općina
- Porez se ne plaća za nekretninu koja služi za stalno stanovanje niti za onu iznajmljenu za stalno stanovanje na najmanje 10 mjeseci
- Komunalnu naknadu plaća vlasnik odnosno korisnik, a promjenu obveznika treba prijaviti u roku od 15 dana
- Zakon propisuje najmanji iznos zajedničke pričuve, a zgrada može odlučiti o višem
- Prije kupnje zatražite zadnja rješenja i račune za režije
Cijena nekretnine tek je početak računa. Nakon kupnje stižu obveze koje se ponavljaju svake godine i koje treba uračunati uz otplatu kredita i jednokratne troškove kupnje. Godišnji trošak vlasništva nekretnine čine četiri skupine troškova, svaka s drugim pravnim temeljem i drugim primateljem novca.
U nastavku je pregled onoga što određuju zakon i lokalne odluke: porez na nekretnine, komunalna naknada i zajednička pričuva. Uz njih idu režije i održavanje, koje određuju sama nekretnina i tržište. Univerzalnog iznosa nema, jer svaka lokacija i svaka zgrada imaju svoje odluke. Cilj je da prije kupnje znate što pitati i što tražiti na uvid.
Godišnji trošak vlasništva nekretnine: koje stavke ulaze u obračun
Obračun počinje popisom stavki. Dvije naplaćuje lokalna samouprava: porez na nekretnine i komunalnu naknadu. Treća, zajednička pričuva, uplaćuje se na račun zgrade i služi za održavanje zajedničkih dijelova. Četvrta skupina, režije i održavanje same nekretnine, ovisi o potrošnji, dobi zgrade i kvaliteti gradnje.
Nisu svi vlasnici podjednako opterećeni svim stavkama. Vlasnik stana u zgradi s više suvlasnika plaća pričuvu, dok vlasnik samostojeće kuće nema zajedničkih dijelova sa susjedima, pa njegovu rezervu za krov, fasadu i instalacije mora odrediti sam. Porez na nekretnine vezan je uz način korištenja nekretnine, što je tema sljedećeg odjeljka. Komunalna naknada ovisi o zoni i odluci lokalne jedinice, a režije o tome kako se nekretnina grije i koliko je dobro izolirana.
Profesionalni savjet: Prije potpisa predugovora napravite vlastitu tablicu s četiri skupine troškova i uz svaku upišite izvor iznosa: rješenje, odluku ili račun.
Porez na nekretnine: tko ga plaća i tko je izuzet
Porez na nekretnine uveden je 1. siječnja 2025. kao zamjena za porez na kuće za odmor. Uređuje ga Zakon o lokalnim porezima (NN 115/16, 101/17, 114/22, 114/23, 152/24). Plaća se godišnje, od 0,60 do 8,00 eura po m² korisne površine, a visinu određuje grad ili općina na čijem se području nekretnina nalazi. Prema Poreznoj upravi, u 2026. godini 125 gradova i općina primjenjuje najniži iznos od 0,60 eura po m², a njih 84 iznos od 5,00 do 8,00 eura po m².
Obveznik je vlasnik nekretnine, domaća ili strana fizička ili pravna osoba; ako se vlasnik ne može utvrditi, porez plaća korisnik. Porez se ne plaća za nekretninu koja služi za stalno stanovanje, pri čemu obveznik to mora dokazati ako ga porezno tijelo zatraži. Prema Poreznoj upravi, ne plaća se ni za nekretninu iznajmljenu na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje na najmanje 10 mjeseci.
Porez se utvrđuje rješenjem prema stanju, namjeni i vlasništvu nekretnine na dan 31. ožujka, a plaća se u roku od 15 dana od dostave rješenja. Promjene podataka bitnih za oporezivanje, kao i dokaze za oslobođenje, vlasnik prijavljuje do 31. ožujka godine za koju se porez utvrđuje. Porezna uprava navodi da prijavu ne moraju podnositi vlasnici koji za tu nekretninu plaćaju komunalnu naknadu ni oni čiji je dugoročni najam za stalno stanovanje prijavljen Poreznoj upravi. Kako se porez na nekretnine uklapa u širu europsku sliku, opisuje članak o porezima na nekretnine u Hrvatskoj i Europi.
Profesionalni savjet: Ako dugoročno iznajmljujete stan, ugovor o najmu neka izričito navodi da je riječ o najmu za stalno stanovanje i neka traje najmanje 10 mjeseci.
Komunalna naknada: stalna obveza vlasnika ili korisnika
Komunalna naknada prihod je proračuna grada ili općine i koristi se za održavanje komunalne infrastrukture. Uređuje je Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18 (Odluka Ustavnog suda), 32/20, 145/24). Plaća je vlasnik odnosno korisnik nekretnine (čl. 93.). Korisnik je plaća kad je obveza na njega prenesena pisanim ugovorom, kad nekretninu koristi bez pravnog temelja ili kad se vlasnik ne može utvrditi.
Naknada se obračunava po četvornom metru korisne površine stambenog, poslovnog i garažnog prostora. Iznos po m² dobiva se množenjem koeficijenta zone, koeficijenta namjene i vrijednosti boda koju određuje grad ili općina (čl. 99.). Prva zona, najbolje opremljena komunalnom infrastrukturom, ima najviši koeficijent. Zato dva stana iste veličine u različitim gradovima ili zonama imaju različitu naknadu.
Obveznik je dužan nastanak obveze prijaviti upravnom tijelu grada ili općine u roku od 15 dana, a isto vrijedi i za promjenu obveznika (čl. 94.). Tko to propusti, plaća naknadu od dana kad je obveza nastala. Kad je obveza ugovorom prenesena na korisnika, vlasnik solidarno jamči za njezino plaćanje.
Profesionalni savjet: Nakon kupnje u roku od 15 dana prijavite promjenu obveznika komunalne naknade i provjerite na koju je površinu izdano rješenje, a prethodnog vlasnika zamolite za presliku zadnjeg rješenja.
Zajednička pričuva: najmanji iznos propisuje zakon
Pričuva je novac koji vlasnici posebnih dijelova zgrade uplaćuju na račun zajedničke pričuve za održavanje zajedničkih dijelova zgrade. Pravila su u Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24, 47/26 ispravak), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2025.
Najmanji iznos zajedničke pričuve po četvornom metru vrijednosne površine stana godišnje iznosi 0,54 % etalonske cijene građenja koju objavljuje Ministarstvo (čl. 29.). Pričuva se uplaćuje mjesečno, a mjesečni iznos ne smije biti manji od dvanaestine godišnjeg minimuma. Iznos u eurima nije fiksan: mijenja se s objavljenom etalonskom cijenom, pa je iznos koji Vam prodavatelj danas navodi samo polazna točka.
Zgrada može odlučiti o višoj pričuvi od zakonskog minimuma, primjerice kad se planira veća obnova. Za posebne dijelove koji se koriste za kratkoročni najam ili najam većem broju osoba međuvlasnički ugovor može odrediti pričuvu u dvostrukom iznosu (čl. 28.). Razlikujte zato dva podatka: najmanji iznos koji traži zakon i iznos koji je zgrada stvarno odlučila uplaćivati. Za Vaš proračun mjerodavan je drugi.
Profesionalni savjet: Prije kupnje zatražite od upravitelja zgrade podatak o važećoj visini pričuve, o tome je li za Vaš stan određen dvostruki iznos i o planiranim većim radovima.
Režije i održavanje: dio troška koji ovisi o nekretnini
Režije ovise o potrošnji i ugovorima s isporučiteljima. Grijanje, struja, voda i odvoz otpada mogu se znatno razlikovati između dvaju stanova iste veličine. Presudni su način grijanja, kvaliteta stolarije i izolacije te navike ukućana.
Posebno mjesto ima energetski razred. Lošije izolirana nekretnina u pravilu troši više energije, pa se razlika vidi i u računima i u potrebi za obnovom. Više o tome pročitajte u članku o energetskim razredima nekretnina. Održavanje vlastitog dijela, od bojanja do zamjene instalacija, ulazi u godišnji trošak kao rezerva koju određujete sami. Prijenos ugovora s isporučiteljima nakon kupnje opisan je u članku o prijenosu režija.
Profesionalni savjet: Zatražite od prodavatelja račune za režije za zadnjih 12 mjeseci kako biste vidjeli stvarnu godišnju potrošnju, uključujući zimske mjesece.
Kako unaprijed izračunati godišnji trošak prije kupnje
Najpouzdaniji izračun slijedi redoslijed izvora. Prvo odluke grada ili općine o porezu na nekretnine i o komunalnoj naknadi, jer one određuju što ćete plaćati na toj lokaciji. Zatim podatak o pričuvi od upravitelja zgrade. Na kraju računi za režije iz prethodne godine.Kad imate sve tri skupine podataka, zbrojite ih na godišnjoj razini i dodajte rezervu za održavanje. Time dobivate okvir koji možete usporediti s otplatom kredita ili očekivanim prihodom od najma. Ako kupujete radi ulaganja, svaki od tih troškova umanjuje neto prihod od najma. Za porezne posljedice najma obratite se poreznom savjetniku.
Profesionalni savjet: Izračun napravite za barem dvije nekretnine na različitim lokacijama, jer razlika u lokalnim odlukama može promijeniti redoslijed Vaših favorita.
Kako Vam Regent može pomoći
Regent posreduje pri kupnji, prodaji i najmu stambenih i poslovnih nekretnina te novogradnje diljem Hrvatske i pomaže kupcima pronaći nekretninu koja odgovara njihovim potrebama. Prije bilo kakve uplate pomaže provjeriti pravni status nekretnine, uključujući stanje u zemljišnoj knjizi i terete. Za dijelove koje Regent ne obavlja upućuje Vas na odgovarajućeg stručnjaka, primjerice javnog bilježnika, odvjetnika, ovlaštenog inženjera ili arhitekta te poreznog savjetnika. Ako planirate kupnju, javite nam se ili pogledajte ponudu nekretnina na prodaju.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Koliko iznosi godišnji trošak vlasništva stana?
Jedinstvenog iznosa nema: zbroj ovisi o gradu, zgradi i potrošnji. Čine ga porez na nekretnine od 0,60 do 8,00 eura po m² godišnje (ako niste izuzeti), komunalna naknada, pričuva te režije i održavanje. Točan zbroj dobit ćete iz rješenja i računa za konkretnu nekretninu.
Plaćam li porez na nekretnine ako u stanu stalno živim?
Ne, porez na nekretnine ne plaća se za nekretninu koja služi za stalno stanovanje. Obveznik to mora dokazati ako ga porezno tijelo zatraži. Komunalna naknada i pričuva zasebne su obveze i plaćaju se i kad u stanu živite.
Plaća li se porez na nekretnine na dugoročno iznajmljen stan?
Ne plaća se ako je nekretnina iznajmljena na temelju ugovora o najmu za stalno stanovanje na najmanje 10 mjeseci. Kraći ili turistički najam ne ulazi u to izuzeće. Je li neki ugovor obuhvaćen, provjerite kod Porezne uprave.
Tko plaća komunalnu naknadu, vlasnik ili stanar?
Plaća je vlasnik odnosno korisnik nekretnine. Korisnik je plaća kad je obveza na njega prenesena pisanim ugovorom, a vlasnik tada solidarno jamči za plaćanje. Zato ugovor o najmu treba jasno reći tko snosi tu naknadu.
Može li pričuva biti niža od zakonskog iznosa?
Ne, zakon propisuje najmanji iznos zajedničke pričuve: 0,54 % etalonske cijene građenja po četvornom metru vrijednosne površine stana godišnje. Zgrada može odlučiti o višem iznosu. Podatak o važećoj visini zatražite od upravitelja zgrade.
Gdje mogu saznati stopu poreza na nekretnine za svoju općinu?
Stopu propisuje odluka grada ili općine na čijem se području nekretnina nalazi, a pregled gradova i općina objavljuje Porezna uprava na svojim stranicama. Odluke se objavljuju i u službenom glasilu lokalne jedinice. Iznos uvijek provjerite na dan kupnje.
Preporučeno
- Pričuva zgrade: što plaćate i tko odlučuje
- Komunalni doprinos i komunalna naknada
- Prijenos režija nakon kupnje stana: vodič za nove vlasnike
- Energetski razred nekretnine: što znače oznake A-G





